Kolumne

Recikliranje tekstila

Zašto se potruditi?
Prepostavlja se da je više od milijun tona tekstila bačeno na odlagališta svake godine. Većina te količine potječe iz domaćinstava. Tekstil čini oko 3% sadržaja kante za otpatke. Barem 50% tekstila koji se baca pogodan je za reciliranje, pa ipak, količina tekstilnog otpada koji se ponovo upotrijebi ili reciklira na godišnjoj razini iznosi tek oko 25% od ukupnog tekstilnog otpada.
Iako većina tekstilnog otpada potječe iz domaćinstava, tekstilni otpad se pojavljuje i u procesima tvorničke prizvodnje vlakana, proizvodnje odjeće te u prodajnoj industriji. Nazivamo ga post-industrijskim otpadom, suprotno od post-potrošačkog otpada koji završava na buvljacima i u dobrotvornim trgovinama. Zajedno predstavljaju veliki potencijal za ponovno iskorištavanje i recikliranje.
Ponovno iskorištavanje i recikliranje pružaju i ekološke i ekonomske dobrobiti. Ponovnim iskorištavanjem tekstila:

  • smanjuje se potreba za površinama odlagališta otpada. Tekstil predstavlja osobit problem na odlagalištima budući da se sintetički proizvodi ne razlažu, dok se vuneni odjevni predmeti razlažu ali proizvode metan koji pridonosi globalnom zatopljavanju;
  • smanjuje se pritisak na netaknutu prirodu;
  • pridonosi se balansiranju ekonomije budući da se uvozi manje materijala za naše potrebe;
  • rezultira s manje zagađenja i uštedama energije budući da se vlaknasti materijali ne moraju transportirati izdaleka.

Kad bi svatko u Velikoj Britaniji kupio jedan korišten vuneni odjevni predmet na godinu, to bi uštedjelo 371 milijun galona vode i 480 tona kemijskih bojila.
Ponovnim korištenjem materijala izbjegavaju se mnoga zagađenja i energetski zahtjevni procesi potrebni za proizvodnju tekstila od sirovih materijala uključujući:

  • ušteda potrošnje energije kod procesuiranja, jer se predmeti ne moraju ponovo bojati ili tretirati;
  • manje tekućeg otpada, za razliku od sirove vune, jer nije potrebno detaljno ispiranje velikim količinama vode;
  • smanjena potreba za bojama i fiksatorima te smanjenje problema koje uzrokuje njihova upotreba u proizvodnji.

Kako, što i gdje u recikliranju tekstila
Većina post-potrošačkog tekstila se trenutno prikuplja preko dobrotvornih udruga. Neke dobrotovorne udruge sortiraju prikupljeni materijal i prodaju ga veletrgovcima u određenom sektoru. Preko 70% svjetske populacije koristi već upotrebljavanu odjeću. Dio post-industrijskog otpada se reciklira na mjestu proizvodnje, obično u prozivodnji niti i vlakana. Ostatak, osim što se ne odlaže na otpad ili šalje na uništavanje, šalje se veletrgovcima.

Metode prikupljanja
Trenutno potrošači u nekim zemljama imaju opciju odlaganja tekstila u 'banke tekstila', odnošenje tekstila u dobrotovorne udruge ili davanjem u prodaju na buvljacima.
The Salvation Army, Scope i Oxfam također koriste princip banke u kombinaciji s drugim metodama. Scope, na primjer, provodi prikupljanje odjeće od vrata do vrata na nacionalnoj razini. Postoji oko 3000 banki tekstila diljem zemlje, ali posluju tek sa 25% kapaciteta.
The Salvation Army je najveći operator banaka tekstila u Velikoj Britaniji s oko 2000 jedinica diljem zemlje. Prosječno, procjenjuje se da svaka od tih jedinica prikupi oko 6 tona tekstila godišnje. Kombinirano sa prikupljanjem od vrata do vrata, recikliranje putem The Salvation Army pridonosi procesuiranju preko 17000 tona odjeće godišnje. Odjeća se dijeli beskućnicima, prodaje se u dobrotvorne trgovine ili se prodaje zemljama u razvoju u Africi, Indijskom podkontinentu te dijelovima Istočne Europe. Gotovo 70% predmeta koji se odlože u banke tekstila, koriste se kao odjeća, a predmeti koji nisu pogodni za nošenje se prodaju veletrgovcima za reciklažu te kao industrijske krpe. Prosječni životni vijek odjevnog predmeta je oko tri godine.
Neprodana odjeća i odjeća nepogodna za nošenje šalju se u Oxfam deponiju, pogon za recikliranje u Huddersfieldu. Ta odjeća se prodaje kao sirovina industiji za recikliranje tekstila. Deponija preradi oko 100 tona tjedno.

Procesuiranje i diskonti otpadnog tekstila
Sav prikupljeni tekstil se sortira i razvrstava od strane visoko specijaliziranih iskusnih radnika. Jednom sortirani predmeti se šalju na različite destinacije kao što je dolje navedeno: tekstil pogodan za daljnje nošenje: preprodaje se u Velikoj Britaniji i inozemstvu. Oxfam Deponija proslijeđuje odjeću u Mozambik, Malawi ili Angolu za hitne slučajeve, a toplu zimsku odjeću za područje bivše Jugoslavije, Albanije, Afganistana i sjevernog Iraka. tekstil nepogodan za daljnju upotrebu: hlače, suknje i sl. prodaju se prerađivačkoj industriji. Predmeti se usitnjavaju za punila u izolacijama za automobile, krovove, zvučnike, panele, namješataj. Vuneni predmeti prodaju se specijaliziranim tvrtkama za preradu u materijala. Pamuk i svila sortiraju se prema stupnjevima kako bi se proizvele krpe za razne industrije od automobilske do rudarske, za korištenje u industriji papira.
Post-industrijski otpad se često prerađuje unutar postrojenja. Ostaci od krojeva se koriste od kako bi se proizveli predmeti, filc i pokrivački.
Neki predmeti se koriste od strane dizajnera za modne dodatke i torbe od ponovo upotrebljenih predmeta, no ipak to je veoma mali sektor unutar cijele industrije tekstila.

Proces prerade materijala
Strojevi sortiraju ulazne materijale po tipu i boji. Sortiranje po boji predstavlja opciju da se ne poseže za ponovnim bojenjem štedeći energiju i zagađivače. Inicijalno se materijal usitnjava u trake (vlakna). Ovisno o krajnjoj upotrebi materijala npr. sag, odabiru se drugi materijali s kojima se miješaju. Mješavina se pakira i miješa sa vlaknim, a pređa se priprema za tkanje ili pletenje.

Recikliranje Evergreen proizvodi vlakna i materijale od recikliranih materijala. Njihov najuspješniji proizvod je miješano vlakno engleske ili kineske konoplje i recikliranog traper materijala s dodatkom drugih recikliranih mješavina vune, kašmira, svile i PET (poliester napravljen od post-potrošačkih plastičnih boca i celuloze, vlakno načinjeno od vune).
Ponovno korištenje odjeće je promovirano od nove generacije dizajnera. NoLoGo je tim dizajnera dobrovoljaca koje je okupio Oxfam koji restiliziraju donirane odjevne predmete i materijale, prodajući ih u jednoj od Oxfamovih trgovina.

Što možete učiniti:

  • odnesite vašu nošenu odjeću u banku tekstila ili sličnu organizaciju. Druga opcija je da odjeću odnesete u lokalno dobrotvorno društvo;
  • dajte staru odjeću za prodaju na buvljacima;
  • kupujte već korištenu odjeću - često možete naletjeti na vrlo zanimljive predmete! Ukoliko kupujete u dobrotvornim dućanima, to će biti korisno i za društvo;
  • kupujte stvari za koje je izgledno da ćete ih nositi dugo vremena - strastveni sljedbenik mode može biti i ekološki osvješten ukoliko pažljivo odabire;
  • potražite reciklirane komade među odjećom koju kupujete. To bi trebalo biti označeno na ektiketi, iako može biti i nekonvecionalno označeno. Neki proizvođači uvijek ni ne oglašavaju reciklirani sadržaj;
  • kupujte platnene krpe umjesto papirnatih ručnika jer se mogu više puta upotrijebiti.

Izvor teksta